Stručni skup "Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo"
Kroz protekle godine praćene ekstremnim vrućinama, sušama, požarima, tučama, obilnim kišama i poplavama jasno se pokazala ranjivost i nepripremljenost hrvatskog gospodarstva na klimatske promjene. Kako bi se rizici od klimatskih promjena mitigirali, potrebno je da naši članovi, a naročito oni u poljoprivrednom sektoru, osmisle strategiju kojom bi se vodili kako bi se prilagodili navedenim promjenama, a ne samo sanirali štetu iz godine u godinu.
Iz tog su razloga naš član Uprave Petar Barišić i voditeljica Odjela pravnih poslova Ines Bušić, sudjelovali na stručnom skupu pod nazivom „Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo“ koje se održalo 24. rujna u Zagrebu.
Na tom je skupu profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono, jasno i precizno definirao što za hrvatskog vinogradara i poljoprivrednika znače klimatske promjene. „Šire mediteransko područje jedno je od najugroženijih dijelova svijeta kada je riječ o klimatskim promjenama. Iz tog razloga pojedine kulture u poljoprivredi i vinogradarstvu neće moći opstati srednjoročno, a poljoprivrednici se tome moraju što prije početi prilagođavati na način da počnu istraživati sorte i kulture koje će biti otpornije na novonastale uvjete.“
Na stručnom skupu prezentirane su nove tehnologije i primjena umjetne inteligencije od strane Ace Momčilovića renomiranog istraživača umjetne inteligencije i predsjednika Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije. On je istaknuo da je područje klimatskih promjena idealno za apliciranje AI-a zbog dostupnih baza podataka koje su osnova na kojoj počiva umjetna inteligencija: “Trenutačno možemo promatrati što se događa s klimom u realnom vremenu, a idući korak je predviđanje. AI nam možemo pomoći u konkretnoj predikciji, ali ono što nas još ometa u tome je deterministički moment klimatskih promjena. U budućnosti bi nam umjetna inteligencija trebala pomoći u smanjenju klimatskih rizika tako da kompanije na vrijeme mogu uočiti što se događa i s obzirom na to prilagoditi svoje operacije ili ih odgoditi na određeni period”, ustvrdio je Momčilović.
Da već sada postoje razni načini na koje možemo prevenirati katastrofalne posljedice ekstremnih klimatskih pojava, potvrdio je Karel Vojak iz AON Reinsurance Solutionsa, ujedno i član EIOPA-ine Radne skupine za katastrofalne rizike. “Prošle godine svjedočili smo najtoplijem ljetu otkad postoje mjerenja, a znamo da je i Zagreb pretrpio neviđeno olujno nevrijeme koje je ostavilo posljedice na ljude i infrastrukturu. Glavno pitanje klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta doživjelo je promjenu fokusa; više nije stvar u tome hoće li se nešto dogoditi, već kada i koje će posljedice ostaviti za sobom. Dakle, rizik je opipljiv i sveprisutan”, naglasio je Vojak pa istaknuo brojku od 118 milijardi dolara, što je iznos prošlogodišnjih gubitaka od prirodnih katastrofa kada je riječ o osiguranjima. Upravo iz tog razloga treba se okrenuti mehanizmima koji mogu umanjiti razorne utjecaje ekstremnih vremenskih uvjeta: „Oni mogu uključivati prilagodbu infrastrukture, npr. građevina otpornijih na potrese i sustav alarmiranja u slučaju ekstremnih situacija koji moraju biti precizni i ažurni kako bi omogućili stanovništvu dovoljno vremena za prilagodbu i evakuaciju ako je ona potreba”, poručio je Vojak.
A kako izgleda gospodarstvo u eri klimatskih katastrofa, bilo je glavno pitanje završne panel diskusije stručnog skupa, koji započeo tezom kako je u pogledu osiguranja od utjecaja klimatskih promjena Hrvatska u istoj poziciji kao i prije deset godina, iako su se posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta u tom periodu intenzivirale.
“Blagi porast promišljanja o takvom tipu osiguranja nastupio je nakon potresa koji su pogodili Zagreb i područje Sisačko-moslavačke županije. Nažalost, i dalje funkcioniramo tako da krećemo u djelovanje tek ona kada dobijemo po glavi. Tek kada osjetimo ozbiljne posljedice, počinjemo razmišljati o tome kako možemo prilagoditi svoje ponašanje, i to nam baš i ne ide u prilog”, kazao je Marijan Kralj, direktor službe upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju iz Groupama osiguranja. Dodao je i da su velike klimatske katastrofe na svjetskoj razini potaknule povećanje cijena u osiguranju.
Imajući u vidu sve što je na skupu predstavljeno složit ćemo se da je cijelo gospodarstvo koje počiva na turizmu i poljoprivredi nespremno na ono što donose klimatske promijene. Suradnja između znanstvenika, istraživača i države koja bi trebala osigurati smjernice za budućnost nužnost su, koja se ne može dalje odgađati. S druge strane, Kreditna unija Jamstvo pokušat će u budućnost razvijati nove modele financiranja poljoprivrednog sektora prilagođene klimatskim promjenama i rizicima koje takve promjene nose, kako bi naši članovi lakše prolazili kroz svoj razvojni put.
