Kako lakše (i brže) dočekati plaću u veljači?

Siječanj često može biti izazovan mjesec za osobne financije jer se nakon novogodišnjih slavlja i božićnih darivanja suočavamo sa realnošću – (polu)praznim novčanicima, unaprijed potrošenim novcem i ostalim poteškoćama u vezi sa financijskim preživljavanjem „najdužeg“ mjeseca u godini. Kako bismo plaću u veljači dočekali sa što manje briga, trebamo biti odgovorni od samog početka godine.

Važnost odgovorne potrošnje i planiranja budžeta

Prva lekcija koju siječanj nosi sa sobom jeste svijest o važnosti odgovornog trošenja. Ponekad se, pod utjecajem blagdanskog duha, lako zaboravi realnost budžeta i zbog toga postajemo nespremni za financijske izazove koji nas očekuju. Zato je sada vrijeme da osobne financije sagledamo objektivnim očima – trošimo li više nego što zarađujemo (ne samo tijekom blagdana)?

Kao suvremeni potrošači, neprestano smo pod utjecajem mnogih faktora koji doprinose našoj (prekomjernoj) potrošnji. Nekada uzrok tome može biti i impulzivna blagdanska kupovina, ali najčešće je u pitanju odsustvo planiranja budžeta. Kao osnova odgovorne i savjesne potrošnje, planiranje budžeta jednako je važno za sve, bez obzira na visinu i strukturu primanja.

Prvi korak u planiranju budžeta jeste izračunavanje neto prihoda i troškova, najbolje na mjesečnom nivou. Naravno, koliko god planirali, uvijek je moguće da će „iskočiti“ neki trošak koji je specifičan i koji nije bilo moguće predvidjeti. Ipak, kada nekoliko mjeseci pratimo svoje troškove, sigurno ćemo primijetiti neke pravilnosti, odnosno uzorak po kojem se neki troškovi ponavljaju. Na primjer, možda se na kraju svake godine nadopunjuje lista za božićne i rođendanske poklone – ali rijetko kada ona poraste za 100%. Kada uočimo stavke koje se ponavljaju i izračunamo da nam, nakon plaćanja životnih troškova, preostaje određeni iznos novca, jedan njegov dio svakako možemo odvojiti za slobodnije trošenje, a drugi bi bilo pametno posvetiti otplati dugova i štednji.

Štednja = financijska sigurnost = financijsko zdravlje

Bez obzira na to kako to može djelovati kao mali korak, svaka, pa i najmanja, ali kontinuirana štednja jeste bitan napredak u ostvarivanju financijske sigurnosti. Kada iskrsne neki hitan ili nepredviđeni trošak, možemo koristiti svoju ušteđevinu, umjesto da se zadužujemo. Naravno, zaduživanje samo po sebi nije ni dobro ni loše, jer zavisi od životnih okolnosti i konkretnih potreba, ali svakako osnovni savjet uvijek treba biti – zadužiti se „kod sebe“ prilikom pokrivanja troškova, ukoliko je to moguće.

Zato je jedan od prvih koraka prilikom štednje određivanje cilja, bilo da je to za hitne slučajeve, putovanje ili stan, kao i vremenskog perioda za postizanje tog cilja. Nakon toga, trebalo bi odrediti i mjesečne iznose koje ćemo odvajati za štednju i pronaći odgovarajući model štednje, zavisno od potrebnog iznosa, perioda i životnih navika.

Planiranje financijske budućnosti – put do financijskog zdravlja

Prvi mjesec u godini često jeste test za naše financijske vještine, ali umjesto da čekamo plaću u veljači, da bismo počeli sa novim navikama, početak godine je idealno vreme za planiranje budžeta i postavljanje štednih ciljeva. Važno je shvatiti da planiranje nije gubljenje vremena, a da štednja nije samo odricanje od trenutnog zadovoljstva, već da zajedno predstavljaju stupove financijskog zdravlja.